Župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, obitelj i branitelje Đurđica Popović i ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije Luka Lulić posjetili su 14. veljače Zračnu luku Dubrovnik s ciljem obilaska punkta helikopterske hitne medicinske službe za područje Dubrovačko-neretvanske županije povodom sklapanja Dodatka Sporazumu o suradnji kod provedbe zračnog prijevoza između Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva zdravstva i Dubrovačko-neretvanske županije temeljem kojeg će se helikopterska hitna medicinska služba u našoj Županiji organizirati u 2022. godini.
Na današnjem stupnju civilizacijskog razvoja zemalja zapadnog svijeta uspostava helikopterske hitne medicinske službe trebala bi se radi osiguranja što boljih uvjeta zdravstvene skrbi svim građanima na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske podrazumijevati i nikako je ne bi trebalo smatrati nadstandardom zdravstvene usluge.
Svako daljnje odlaganje osiguravanja takve usluge značajno intenzivira iseljavanje ruralnih prostora i ograničava perspektivu turističkog razvoja.
Stoga je Zavod za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije u suradnji sa Županijom, Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu te Ministarstvom zdravstva i Ministarstvom unutarnjih poslova uspostavio organizaciju cjelogodišnje helikopterske hitne medicinske službe za područje Dubrovačko-neretvanske županije.
Omogućavanje brzog prijevoza teško stradalih, teško oboljelih ili ozlijeđenih osoba, u većini je slučajeva presudan za spašavanje njihovih života. Ako se unesrećena osoba transportira u medicinsku ustanovu unutar prvog sata, mogućnost preživljavanja se znatno povećava. To se ne može uvijek osigurati primjenom cestovnih vozila hitne medicinske službe, a pogotovo ne prijevozom brodova s otoka, ma koliko oni bili brzi. Zbog slabe povezanosti manjih naselja, područja otoka, ali i brzog djelovanja na nepripremljenim terenima, postojeći prijevoz koji koristi cestovnu infrastrukturu ne zadovoljava kriterije brzine djelovanja u kriznim situacijama u kojima je vrijeme prožanja prve pomoći vrlo bitan čimbenik u spašavanju ljudskih života.
Sustav helikopterskog hitnog medicinskog prijevoza unesrećenih tijekom prijevoza osigurava i pružanje medicinske pomoći, te funkcionalno nadopunjava postojeći sustav hitne medicinske pomoći kopnenim i pomorskim sredstvima. Helikopteri povećavaju efikasnost hitne medicinske operative jer omogućavaju izravni i brz pristup većim specijalističkim i sub-specijalističkim bolničkim centrima.
Vjerojatnost za preživljavanje osoba koje su u smrtnoj opasnosti raste razmjerno sa smanjenjem vremena koje je potrebno da bi se istima pružila prva medicinska pomoć te ih se transportiralo do bolnice. U oko 65% fatalnih nesreća, smrt nastupa u prvih 25 minuta. Ako je prva medicinska pomoć teško stradalima pružena u granicama do 14 minuta od nastupa nesreće, broj daljnjih komplikacija koje uzrokuju smrt zahvaća samo 20% ukupno tretiranih stradalnika.
Hitna medicinska pomoć helikoptera važna je radi ispunjavanja osnovnog kriterija u medicinskoj skrbi, a to je „zlatni sat“. Taj se kriterij temelji na činjenici da pacijent s ozbiljnim unutarnjim krvarenjem može ostati živ oko sat vremena. Ako liječnik može odmah poduzeti akciju i stabilizirati vitalne funkcije, pacijent ima velike šanse za preživjeti i oporaviti se. Pacijent se mora primiti na liječenje u bolnici u prvom satu od nastanka nesreće.
Standardi helikoptera za pružanje helikopterske hitne medicinske službe podrazumijevaju da mora imati 2 motora s dovoljnom rezervnom snagom za rad pod uvjetima visoke temperature okoline i velike nadmorske visine, dovoljno prostora za prijevoz pacijenta, sustave za letenje u svim vremenskim uvjetima, mogućnost postizanja dovoljne brzine kako bi pokrili područje rada unutar vremenskog okvira od sat vremena, visoko montirani glavni i repni rotor, mogućnost brzog pokretanja i sl.
Helikopter hitne medicinske službe također ispunjava i sve propisane standarde država članica EU vezane za dimenzije, težinu, vibracije, razinu buke unutar helikoptera, razinu buke izvan helikoptera, sigurnosne mjere te vrijeme pokretanja i gašenja motora.
U svrhu operacije helikopterske hitne medicinske službe u svijetu, jedan od najčešće korištenih helikoptera je Eurocopter EC 135 koji koristi helikopterska hitna služba u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Eurocopter EC 135 je dvomotorac, snage 498 kW, brzine krstarenja 250 km/h, doleta 635 km, promjera rotora 10,20 m, dužine 12 m, prosječne potrošnje goriva 250 litara/h.
Poput kopnene hitne medicinske pomoći, helikopteri su opremljeni medicinskom opremom od vitalnog značaja za praćenje i liječenje pacijenata. Zajednička oprema za helikoptere uključuje lijekove, ventilatore, EKG i nadzorne jedinice, CPR opremu i nosila.
Korištenje helikoptera znatno ubrzava inicijalno vrijeme intervencije, te samim tim predstavlja najbolje sredstvo za prijevoz bolesnih i teško ozlijeđenih i stradalih osoba do bolničkih ustanova.
Također, znatno se smanjuje gubitak vremena za spašavanje pacijenta i smanjuje se rizik pri prijevozu pacijenata. Helikopter i njegova posada biti će dostupni za nove misije puno prije od zemaljskog vozila i može doći do područja do kojih vozilo hitne medicinske službe ne može doći zbog loših uvjeta na cesti.
Posebni helikopteri posvećeni medicinskoj skrbi s maksimalnom brzinom od 250 km/h mogu pokriti područje u radijusu od 60 kilometara od operativne baze u roku od 15 minuta. Na temelju svojih vertikalnih karakteristika performansi, mogu sletjeti na bilo koju najbližu prikladnu slobodnu površinu.
Važno je postići osnovni preduvjet uspješnog liječenja:
- Cilj je biti u zraku samo 2-3 minute nakom primanja poziva
- Vrijeme dolaska, kao ključni čimbenik uspješnog liječenja trebao bi biti do 15 minuta nakon nesreće
- Helikopter ima takve performanse da može doći na bilo koje mjesto/područje gdje je potrebna hitna medicinska pomoć
- Liječenje treba započeti odmah po dolasku i nastaviti s istim tijekom leta
- Helikopteri imaju iskusnu i osposobljenu letačku i medicinsku posadu
Helikopterska hitna medicinska služba obavlja različite misije:
- Primarne; koje uključuju prijevoz medicinskog osoblja i opreme izravno na mjesto nezgode/nesreće i brzi prijevoz pacijenta u bolnicu
- Sekundarne; koje uključuju dolazak izravno na određeno mjesto kako bi se presrela vozila hitne medicinske pomoći koja dolaze s mjesta nesreće kako bi omogućile brzi prijevoz pacijenta helikopterom u bolnicu.
Učinkovita uporaba helikoptera za hitnu medicinsku pomoć ovisi o sposobnosti osoblja koje odgovara na poziv, da utvrdi da li stanje unesrećenog traži zračni medicinski prijevoz sukladno utvrđenim algoritmima za primjenjivanje odgovarajućih kritetija za razvrstavanje intervencija.
Prestrogi kriteriji mogu spriječiti brzu skrb i prijevoz unesrećenih, preblagi kriteriji mogu dovesti do skupocjene situacije transporta pacijenta helikopterom samo da bi se pacijent otpustio u dobrom stanju iz hitne medicinske službe.
Detaljna procjena ukupnog vremena prijevoza od mjesta nesreće do bolnice je potrebna kako bi se utvrdilo hoće li cestovni ili zračni prijevoz hitne pomoći ponuditi najbrži način prijevoza do bolnice.
U sustavu helikopterske hitne medicinske službe u Republici Hrvatskoj sastavljen je popis dijagnoza i stanja za hitni zračni medicinski prijevoz, a sačinjavaju ga lijedeće medicinske indikacije:
- Pacijent je osoba mlađa od 5 godina, starija od 65 godina
- Akutna respiratorna insuficijencija s ugroženim životnim funkcijama
- Teži poremečaji stanja svijesti bilo koje etiologije
- Šok bilo koje etiologije
- Crush i blast ozljede
- Eksplozivne ozljede s opsežnom destrukcijom mekih tkiva
- Traumatska amputacija okrajine ili dijela okrajine s indikacijom za reinplantaciju
- Komplicirane ozljede zglobno-koštanog sustava
- Politrauma
- Obilno posttraumatsko vanjsko krvarenje
- Obilno posttraumatsko unutrašnje krvarenje sa sumnjom na rupturu
- Ozljede kralježnice i leđne moždine
- Intrakranijalne ozljede
- Perforacijske ozljede oka
- Kemijske i termičke ozljede oka
- Teške opekline kože i gornjih dišnih putova
- Teške smrzotine
- Teži toplinski udar
- Udar groma, udar električne energije
- Posljedice utapanja i druge vrste gušenja koje ugrožavaju životne funkcije
- Incidenti pri ronjenju
- Akutni koronarni sindrom
- Poremečaj srčanog ritma različite etiologije koji ugražava životne funkcije
- Akutna isuficijencije srca
- Poremečaj rada elektrostiulatora srca ako ugrožava životne funkcije
- Disektalna aneurizma aorte
- Teške tromboembolijske komplikacije
- Plućne bolesti koje ugrožavaju životne funkcije
- Strano tijelo u dišnim putovima
- Najteži oblici konvuzilnih stanja
- Akutni abdomen
- Teška akutna trovanja
- Teška stanja nastala kao posljedica unošenja životinjskog otrova u organizam
- Teški oblici dehidracije s metaboličkim disbalansom
- Stanja vezana uz komplikacije u trudnoći
- Porođaj, komplikacije u porođaju
- Stanja vezana uz komplikacije nakon porođaja
- Stanja vezana uz ginekološke komplikacije
- Teška stanja u pedijatriji
- Komplikacije tijekom liječenja neonatoloških i pedijatrijskih pacijenata
- Komplikacije tijekom liječenja neurokirurških i kirurških pacijenata
- Komplikacije tijekom liječenja intenzivističkih pacijenata
- Komplikacije tijekom liječenja internističkih pacijenata
- Septička stanja s izraženim endotoksičnim šokom i intravaskularnom koagulopatijom
- Meningoencefalitis bilo koje etiologije s ugrožemim životnim funkcijama
- Virusni hepatitis s brzim razvojem
- Botulizam s neuro-paralitički simptomima
- Dijagnostički nerazjašnjeni bolesnici s teškim poremečajem životnih funkcija
Navedeni kriteriji, stanja i dijagnoze nisu sveobuhvatan popis, već samo pokazatelj entiteta za koje je prijevoz helikopterom prikladan. Ne treba ih tumačiti kao dogmu jer ne mogu poslužiti kao zamjena za istinsku kliničku procjenu i zato se, prosudba liječnika koji se nalazi uz pacijenta, uvijek mora uzeti u obzir.
Sigurnost posade i pacijenta najvažniji je faktor koji treba uzeti u obzir prilikom odlučivanja hoće li se pacijent prevoziti helikopterom. Također treba razmotriti vremenske prilike, obrasce odvijanja zračnog promet i udaljenosti.
Operacije helikopterske hitne medicinske službe podrazumijevaju dodatne veće troškove u usporedbi s redovitim hitnim medicinskim sustavom. Međutim, zemlje zapadnog svijeta smatraju takav koncept jedinim koji zadovoljava kriterije „zlatnog sata“ i time opravdavaju trošak.
Uz spašavanje života, brzom reakcijom umanjuju se neželjene posljedice i komplikacije čime se smanjuju troškovi liječenja, osigurava se brži oporavak ozlijeđenih i brži povratak u normalan život, a sve to rezultira pozitivnim društvenim i ekonomskim učincima te višestrukom nadoknadom troškova korištenja helikopterske hitne medicinske službe.
Stoga sustav helikopterske hitne medicinske službe ne predstavlja dodatni trošak, već poboljšanje i smanjenje očekivanog broja smrtnih ishoda i troškova liječenja. Neizravni troškovi koji proizlaze iz privremenog ili trajnog invaliditeta također su smanjeni.
Ljudski utjecaj na spašavanje života nije lako mjeriti objektivnim ekonomskim jedinicama, dok subjektivni karakter ne treba posebno naglasiti.
Svejedno radi li se o argumentu društvene skrbi za građane ili argumentu ekonomske evaluacije ljudskih gubitaka, za uređenu državu nema prioritetnije zadaće od elementarne zaštite života.
